U narednim sekcijama opisani su ukratko pojedini procesni koraci u proizvodnji čelika i ljevanog željeza i u termičkoj obradi metala kao i pripadne primjene plinova. Osim o plinovima potrebnim za ove postupke, informisaćemo Vas na koji način Vam naši stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom i kontinuiranim usavršavani mogu pružiti podršku u modernizaciji, rekonstrukciji i optimizaciji Vaših postrojenja.

 

LJEVAONICE

Bakar i zlato se već na 5000 vChr ljevaju u predmete, na 500 vChr ljeva se željezo. Danas ljevaonice proizvode nemetale širom svijeta, godišnje ca. 20 mil. tona, a pogoni za sivi liv, pogoni za kovano liveno gvožđe, pogoni za ljevanje čelika itd. proizvode ca. 70 mil. tona sirovih i gotovih komponenti koje se isporučuju automobilskoj industriji, mašinogradnji, brodogradnji, hidrauličkoj industriji i građevinarstvu.

Ovdje ćemo se fokusirati na ljevaonice željeza i čelika. Glavne sirovine za proizvode su reciklirano staro željezo i sirovo željezo.

 

ČELIK

Možete li zamisliti svijet bez čelika? Ne, čelik je jedan od najvažnijih materijala i svaki dan se sa njim susrećemo, da li u klamericama, transportnim sredstvima ili neboderima. Sredinom 19. stoljeća počinje masovna proizvodnja čelika, sa dostignućima Bessemera, Thomas i Siemens - Martin. Već u to vrijeme bile su poznate prednosti čistog kisika, ali tehnički je to postalo izvedivo tek 100 godina kasnije. Na cijelom svijetu proizvođači čelika, istraživačke ustanove i dobavljačka industrija bave se poboljšanjima osobina proizvoda i proizvodnje. Čelik se proizvodi iz željezne rude ili starog željeza.

 

HLADNO VALJANJE

Cilindrični mašinski dijelovi se mogu spojiti metodom hladnog valjanja. Unutrašnji dio spoja se skuplja i dijelovi se zatim uvode u pripremljene otvore. Nakon izjednačavanja temperature stvara se čvrsta preša.

 

TOPLOTNI TRETMAN – ŽELJEZO & ČELIK

Prema DIN EN 10052 toplotni tretman je „niz koraka u kojima je radni predmet kompletno ili  djelomično podvrgnut vremensko-temperaturnoj sekvenci kako bi se dovelo do promjene u njegovim osobinama i/ili spoju“. Eventualno se u toku tretmana može promijeniti i hemijski sastav materijala.

Ova definicija obuhvata sve termičke, termičko-hemijske i termo-mehaničke procese za obradu radnog predmeta, kojima je cilj selektivna promjena mehaničkih osobina materijala. Dalje, može se utjecati i na izgled površine materijala. Optimizacija ovih osobina postiže se strukturalnim promjenama na površini ili u cijelom radnom predmetu i putem hemijskih promjena na površini.

Toplotna obrada se dešava u peći u kojoj se reguliše temperatura (zagrijavanje, održavanje i hlađenje), uglavnom uz primjenu atmosfere sa procesnim plinom kako bi se npr. spriječila neželjena promjena boje ili hemijski promijenila površina. Osobine na koje se može uticati su npr. deformabilnost, napon, tvrdoća, čvrstoća i kvalitet površine.